Od čega zavisi cena sajta, gde se najčešće troši višak i kako da dobiješ ponude koje možeš da uporediš.

Najčešće pitanje koje dobijem je: „Koliko košta sajt?“ Iskreno, odgovor je „zavisi“, ali to nikome ne pomaže. Zato ću ti u ovom tekstu pokazati od čega cena zapravo zavisi, da možeš sam da proceniš u kom si rasponu pre nego što uopšte pošalješ upit.
Kratko: ne postoji fiksna cena sajta. Jednostavna landing stranica može da košta oko 100 evra, a veći sajt sa više stranica, blogom i posebnim funkcijama ide do oko 2.000 evra i više. Sve između zavisi od odluka koje ćeš doneti, a većina njih ima veze sa tobom, ne sa dizajnerom.
Zašto je teško dati jednu cenu
Reč „sajt“ može da znači potpuno različite stvari. Jedan klijent misli na jednu stranicu sa kontakt formom, drugi na portfolio sa dvadeset stranica, treći na prodavnicu sa plaćanjem i nalozima. Sve troje će reći „treba mi sajt“, a posao iza toga se razlikuje po obimu višestruko.
Zato je svaka ponuda koja stigne bez ijednog pitanja o tome šta ti treba ili pogodak u prazno ili cena zaokružena naviše za svaki slučaj. Dobra ponuda počinje pitanjima.
Od čega zavisi cena
Broj stranica i njihova složenost. Landing stranica je jedan tok od naslova do dugmeta. Sajt firme sa pet ili deset stranica traži strukturu, navigaciju i više sadržaja. Svaka dodatna stranica nije samo još jedna stranica, jer mora da se uklopi u celinu.
Ko piše tekst i pravi slike. Ovo je stavka koju ljudi najčešće zaborave. Ako imaš gotove tekstove i fotografije, posao je kraći. Ako sve treba da se napiše i snimi, to je dodatni posao ili dodatni trošak sa tvoje strane. Više o tome imaš u čeklisti šta da pripremiš pre nego što naručiš sajt.
Dizajn od nule ili šablon. Dizajn prilagođen tvom brendu i tvojim korisnicima traži više rada od prilagođavanja gotovog šablona. Šablon je jeftiniji i brži, ali će lakše ličiti na tuđe sajtove.
Posebne funkcije. Online zakazivanje, prodavnica, nalozi za korisnike, više jezika, povezivanje sa drugim alatima. Svaka od ovih stvari je poseban posao i zato je često glavni razlog zašto se cena razlikuje između dve naizgled iste ponude.
Alat u kom se sajt pravi. Neki alati ubrzavaju posao i smanjuju trošak održavanja, drugi daju više slobode, ali traže programera. O razlici sam pisao u poređenju Framer, Webflow i custom code. Ja sajtove najčešće radim u Frameru, jer klijent posle može sam da menja tekstove i slike bez programera.
Brzina isporuke. Ako ti sajt treba za nedelju dana, to menja plan rada i cenu. Realan rok je jeftiniji od hitnog.
Iskustvo i način rada. Ovde ne mislim samo na cenu sata. Neko ko ti pre rada postavi prava pitanja uštedi ti više nego što bi uštedela niža cena. Više o tome u tekstu zašto je jeftin dizajn često najskuplji.
Gde se najčešće troši višak
Ovo su mesta gde cena naraste, a da klijent nije dobio ništa korisno:
- Menjanje odluka usred posla. Struktura se menja kad je dizajn već gotov, pa se radi dvaput.
- Stranice „za svaki slučaj“. Sajt sa osam stranica koje niko ne čita nije bolji od sajta sa četiri koje vode ka kontaktu.
- Funkcije koje niko ne koristi. Blog, više jezika ili nalozi za korisnike koje niko ne održava.
- Nepripremljen sadržaj. Dizajn čeka tekstove nedeljama, a posao se razvlači.
Zato je prva stvar koju preporučujem da jasno odrediš šta sajt treba da uradi. Ako je cilj da te ljudi kontaktiraju, često ti ne treba mnogo više od jedne dobre stranice. Kako ona treba da izgleda, objasnio sam u tekstu kako napraviti landing stranicu koja konvertuje.
Da li ti uopšte treba sajt
Ako tek počinješ, pitanje možda nije „koliko košta sajt“, nego „da li mi treba sajt ili mi je dovoljan Instagram“. Za neke biznise je dovoljan nalog na mrežama, za neke je sajt prvi korak ka ozbiljnosti. Pomoć oko te odluke imaš u tekstu sajt ili Instagram za male biznise.
Kako da dobiješ ponude koje možeš da uporediš
Kad tražiš ponude od više ljudi, svima pošalji isti opis. Dovoljno je da napišeš:
- Čime se baviš i ko su ti kupci.
- Šta sajt treba da uradi (da te ljudi pozovu, zakažu, kupe).
- Okvirno koliko stranica očekuješ.
- Da li imaš tekstove, slike i logo.
- Da li ti trebaju posebne funkcije.
- Do kada ti treba.
Ponude koje dobiješ na ovaj način mogu da se uporede stavku po stavku. Ako je neka mnogo jeftinija, pogledaj šta je izostavljeno. Ako je mnogo skuplja, pitaj šta je uključeno što drugi nisu pomenuli.
Pitaj i o ovome, jer se često pominje tek na kraju: ko je vlasnik sajta, ko ga posle menja, da li ima troškova održavanja i šta se dešava ako ti kasnije zatreba izmena.
Kako izgleda sajt jedne softverske firme
Primer sajta za softverski proizvod možeš da vidiš u projektu SimpleCRM sajt.
Šta dalje
Ako želiš da znaš u kom si rasponu za svoj slučaj, pošalji mi kratak opis po listi iznad. Na osnovu toga ti pišem okvirnu procenu bez obaveze. Više o tome kako radim sajtove imaš na stranici izrada sajtova u Frameru, a za pitanje ili ponudu piši mi preko kontakt stranice.
